Djeca i mediji X - Društvene mreže

Jedan od najinteresantnijih i najrasprostranjenijih fenomena današnjice su društvene mreže na Internetu. Riječ je o besplatnim on-line servisima koji korisnicima omogućuju raznovrsne vidove komunikacije sa svijetom i mogućnosti vlastite prezentacije, besplatno postavljanje video clipova, fotografija, pisanje blogova, igranje raznih igara i druge korisne ili manje korisne aktivnosti putem ovih mreža.

Već je masovna uporaba mobilnih telefona trajno promijenila naš način komunikacije, a kakve će sve posljedice imati korištenje društvenih mreža tek se nazire. Ideja društvenih mreža je vrlo jednostavna - korisnik se registrira i zapisuje interesantne podatke iz svog života, potkrepljuje to fotografijama, video clipovima i komunicira sa prijateljima koji to isto rade. Principijelno nema ništa loše u tome, štoviše ponekad može biti i vrlo korisno. Roditelji tako mogu da saznaju s kim se druže njihova djeca, kakve preferencije imaju i sl. U mogućnosti smo upoznati nove ljude iz svih krajeva svijeta, obnoviti neka stara prijateljstva ili steći nova.

Najpoznatije svjetske Internet društvene mreže svakako su Facebook, MySpace i Twitter, pri čemu je u javnosti najpoznatiji Facebook koji i ima najveći broj korisnika. Vrtoglavi uspon na ljestvici popularnosti se najbolje vidi iz činjenice da Facebook danas ima oko 250 milijuna korisnika, pa je čak prozvan i "novim Internetom". Kolika je njegova vrijednost pokazuje i svota od 240 milijuna dolara koliko je Microsoft 2007. godine izdvojio za 1,6% dionica Facebook-a.

Ostale društvene mreže, poput MySpace-a i Twitter-a nemaju takvu popularnost kao Facebook. U nekim aspektima su međutim ispred njega – primjerice, MySpace ima mnogo veću zaradu od oglašavanja, a Tweeter koji je u početku bio zamišljen kao svojevrsna SMS oglasna ploča koju može vidjeti cijeli svijet, danas je od strane korisnika prepoznat kao servis za brzo pronalaženje informacija, linkova, ali i kao izvor aktualnih vijesti. 

Iako je riječ o fenomenu vezanom za Internet, za ovu vrstu društvenih mreža znaju i oni koji se njime ne koriste. Istraživanje koje je proveo GfK BH pokazalo je da za Internet društvene mreže zna 52% BiH građana u dobi iznad 15 godina. To što je za ovu vrstu mreža čulo 94% korisnika Interneta u našoj zemlji nije ništa neobično, ali za njih zna i 30% onih koji se uopće ne služe Internetom. Svakako je zanimljivo da je ženski dio populacije nešto bolje informiran o postojanju socijalnih mreža na Internetu, nego muški (56% naspram 49%), mada muškarci i dalje čine relativnu većinu među korisnicima Interneta u BiH (53% naspram 47%).

S obzirom da se radi o relativno novom načinu komunikacije ne čudi podatak da je najmlađa dobna skupina najviše upućena u postojanju ovog vida interakcije i komunikacije. Osobe u dobi između 15 i 24 godine u više od 90% slučajeva su čuli za postojanje Facebook-a, My Space-a ili nekih drugi socijalnih mreža.File 1000

Facebook je od svog nastanka prije pet godina do danas uspio postati najutjecajnija društvena mreža u svijetu, tako da ni BiH nije iznimka. Većina naših sugrađana koja koriste Internet se odlučuju za otvaranje svog profila na Facebook-u, tako da među domaćim korisnicima Interneta njih čak 46% ima otvoren profil na ovoj stranici. Svakako je interesantan i podatak da čak 48% njegovih korisnika u BiH su studenti i srednjoškolci, odnosno da je prevladavajuća dobna skupina među korisnicima ona u dobi od 15 do 24 godine, koji čine gotovo 60% svih korisnika ovoga servisa u BiH.

Ostale društvene mreže poput Twittera ili MySpace-a su mnogo manje popularne, pa se tako Twitter-om služi oko 5%, a MySpace-om svega 1% korisnika Interneta u BiH.

Kao i svaki drugi fenomen u ljudskoj historiji ni Facebook nije sa onu stranu dobra i zla. Pored svih pozitivnih aspekata koje Facebook nudi i kojih ima nesumnjivo mnogo, sve više isplivavaju na vidjelo i neke negativne nuspojave.

Kanadska istražiteljska agencija je došla do rezultata da Facebook ozbiljno krši prava korisnika ugrožavajući im privatnost jer se u samom načinu rada stranice kriju određeni propusti, pa se čak čuvaju podaci o korisnicima i nakon što ugase svoj profil, što je protuzakonito. Facebook može prouzročiti i gubitak slobodnog vremena, što većina korisnika ni ne primjećuje. Prateći živote drugih ljudi i prebacujući svoju komunikaciju u virtualni, često uljepšani svijet zanemaruje se stvarni svijet oko vas. Problemi se mogu javiti i u poslovnom životu, od pada produktivnosti osoba koje su i tijekom radnog vremena uključene u ovu vrstu komunikacije, do ozbiljnog narušavanja vašega ugleda kada se u gomili fotografija koje se svakodnevno postavljaju nađe i par onih koje su toliko intimizirajuće da mogu naštetiti reputaciji korisnika.

Inače, od svih usluga koje se nude na Facebook-u, korisnici u BiH najviše koriste chatanje, čime se služi 53% korisnika najmanje jednom dnevno, slijedi ga slanje e-maliova čime se na dnevnoj bazi koristi 43% korisnika, komentiranje post-ova prijatelja (23%) i igranje on-line igrica (19%). Ostale aktivnosti poput postavljanja fotografija, igranja kvizova, traganja za informacijama ili otvaranja reklamnih poruka su nešto manje zastupljene.

Zbog visokog rasta ove vrste komunikacije među ljudima i svih specifičnosti koje ona sa sobom donosi, njome su zaintrigirani i pojedini znanstvenici. Susan Greenfield, neuroznanstvenica sa Oxford, upozorava da Facebook ne utiče samo na socijalizaciju nego da može imati i implikacije na mozak mlađih korisnika. Ona smatra da dolazi do infantilizacije mozga odnosno, da kratkotrajni podražaji vraćaju percepciju na razinu one kod male djece tako da dolazi do poremećaja pažnje i koncentracije.

Čak 14 miliona fotografija koje se dnevno postave na ovoj mreži bilo je poticaj pojedinim stručnjacima da se pozabave analizom karaktera samih korisnika s obzirom na to kakve slike stavljaju u svoj profil, čija saznanja neće baš goditi svačijem egu.

I sami korisnici Internet mreža kažu da njihovo korištenje izaziva svojevrsnu ovisnost, što su neka istraživanja mladih u Velikoj Britaniji i potvrdila, prema kojima se Facebook našao na trećem mjestu modernih ovisnosti odmah iza kave i čokolade.

Autor teksta: Adisa Krilić

 

Vezani članci:

Djeca i mediji XI - Medijska pismenost

Djeca i mediji IX - Novi mediji 2

Djeca i mediji VIII - Novi mediji 1

Djeca i mediji VII - Mediji i stereotipi

Djeca i mediji VI - Mediji i zdravlje djece

Djeca i mediji V - Nasilje u medijima

Djeca i mediji IV - Djeca i reklame

Djeca i mediji III - Djeca i televizija

Djeca i mediji II - Uticaj medija na djecu

Djeca i mediji I - Uvod: riječ autora

Roditeljstvo.com najavljuje...