Djeca i mediji VI - Mediji i zdravlje djece

Uticaj medija na zdravlje djece očituje se kroz više elemenata, ali posebno je naglašen uticaj na prehranu djece, koji dovodi do pretilosti ili poremećaja prehrane, te na štetne navike adolescenata, poput konzumacije alkohola i cigareta.

Medijski sadržaji, pri čemu reklame i televizija imaju najjači uticaj, s godinama i razvojem djece, odnosno adolescenata, utiču na navike mladih, koji toga najčešće nisu ni svjesni.

Uticaj medija na prehranu djece

Hrana je sveprisutan element medijskog sadržaja i reklama. Štaviše, spomene se bar desetak puta u sat vremena u „prime time“ programu na televiziji, ali puno češće u kontekstu grickalica umjesto nutritivnog i zdravog redovnog obroka. Dječiji program posebno obiluje reklamama za nezdrave grickalice i slatkiše, te fast food. Generalno posmatrano, vrlo je malo mogućnosti da djeca gledajući televiziju nauče više o zdravim prehrambenim navikama.

Osim toga, ulaskom u pubertet, adolescenti, a posebno djevojčice postaju sve više okupirane vlastitim izgledom i svjesne poruka koje dobijaju od medija o tome kako bi trebale izgledati. A „poželjan izgled“ svake godine postaje sve tanji i neprimjereniji tom razvojnom dobu, što dovodi do poremećaja prehrane i povezanih bolesti.

Pretilost i poremećaj prehrane

Pretilost je najčešće povezivan negativni uticaj medija na prehranu djece. Što više gledaju TV program, veći je rizik od pretilosti, i to iz nekoliko razloga: ta aktivnost troši malo kalorija, dok istovremeno troši vrijeme koje bi djeca provela u nekoj fizičkoj aktivnosti. Također, konzumacija kaloričnih i nezdravih grickalica često se povezuje sa gledanjem televizije, a uz sve to reklame se smatraju najodgovornijim za razvoj preferenci djeteta prema nezdravoj hrani.

Današnja djeca troše manje kalorija nego prethodne File 829generacije, a ni roditelji ne pružaju dobar primjer, s obzirom da se i sami često hrane nezdravo, te nedovoljno pažnje posvećuju veličini i kvalitetu obroka.

Tri od četiri reklame prehrambenih proizvoda u dječijim tv programima spadaju u kategoriju proizvoda izuzetno niske nutritivne vrijednosti. Ti proizvodi, poznati kao „Whoa proizvodi“ bi, prema američkom Odjelu za zdravlje, trebali biti konzumirani samo „u posebnim prilikama, poput rođendana.“ S druge strane, reklamiranje zdrave hrane, voća i povrća naprimjer, odnosno „Go proizvoda“, je gotovo nevidljivo, svega jedan posto od ukupnog oglašavanja prehramebih proizvoda u dječijim programima.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti SAD je na osnovu istraživanja iz 1976.-1980. i 2003.-2006. došao do zaključka da je pretilost djece između dvije i pet godina udvostručena. Među adolescentima, odnosno tweensima, pretilost je čak utrostručena.

Prema istraživanjima u svijetu, djeca previše konzumiraju hranu zasićenu šećerima i mastima, što dovodi do pretilosti. Osim što potencijalno može uzrokovati značajne zdravstvene probleme, takva prehrana šteti i psihološkom razvoju djece negativno utičući na njihovo samopouzdanje i odnose sa vršnjacima.

S druge strane, ulaskom u pubertet, djeca sve više postaju svjesna svog izgleda. Pod uticajem medija i slike koju nam pružaju možemo slobodno reći da su djeca sve više opterećena ljepotom i vanjskim izgledom.

File 830Studije pokazuju da gotovo 50% djevojčica u predpubertetskom dobu žele biti mršavije, te su bile na nekoj vrsti dijete. Teen magazin je 2003. objavio izvještaj prema kojem je 35% djevojčica u dobi između 6 i 12 godina probalo bar jednu dijetu, dok 50 do 70% djevojčica normale težine smatra da su predebele.

Više od polovine djevojčica i gotovo trećina dječaka u teenagerskom dobu koristi nezdrave načine za kontrolu težine, poput preskakanja obroka, posta, konzumacije cigareta, povraćanja ili uzimanja laksativa. Onda vjerovatno nije iznenađujuće da se čak 40% slučajeva anoreksije, otkrivenih u posljednje vrijeme, odnosi na djevojčice između 15 i 19 godina starosti, dok je broj slučajeva bulimije kod žena od 10 do 39 godina starosti utrostručen u periodu od 1980. do 1993. godine.

Konzumacija alkohola i cigareta

Mediji su preplavljeni programima i reklamama koje potiču rizično ponašanje, a posebno konzumaciju alkohola i cigareta, što je najčešće predstavljeno kao „cool“, zabavno i uzbudljivo ponašanje.

Alkoholna pića nisu samo najčešća pića prikazivana na televiziji, nego su i najviše reklamirana, posebnice u sportskim programima i muzičkim spotovima. Eksperti smatraju da djeca prije nego postanu punoljetna vide više od milion činova opijanja na televiziji.

Broj reklama alkoholnih pića na TV je posljednjih godina porastao, te su maloljetnici više nego ikad izloženi pozitivnom predstavljanju konzumacije alkohola. Prema istraživanjima Centra za mlade i reklamiranje alkohola, broj reklama koje sadrže alkohol na TV je porastao za 30% u periodu od 2001. do 2006.

Slični podaci odnose se i na konzumaciju cigareta. Iako je zabranjeno reklamiranje cigareta na televiziji, prisustvo pušenja u programima i filmovima, čak i onim namijenjenim najmlađoj File 831populaciji, više je nego česta pojava. Na taj način, djeci se indirektno stavlja do znanja da je pušenje prihvatljivo ponašanje. Štaviše, djeca koja gledaju televiziju pet ili više sati dnevno će puno vjerovatnije početi i sama konzumirati cigarete nego djeca koja televiziju gledaju manje od preporučena dva sata dnevno.

Proizvođači duhana, bez obzira na zabrane reklamiranja, idalje imaju značajan uticaj na zabavni i uređivački sadržaj. Likovi na televiziji rijetko odbijaju cigarete ili spominju njihov negativan uticaj, dok printani mediji gotovo i ne spominju uticaj pušenja na zdravlje. Konzumacija cigareta u filmovima češće je nego u stvarnom životu, a više od jedne četvrtine video spotova na MTV mreži uključuje pušenje.

Skoro 4.000 mladih između 12 i 17 godina zapali prvu cigaretu svaki dan u SAD, dok oko 1.000 njih postaju dnevni konzumenti cigareta. Prema istraživanjima iz i 2006. i 2007. godine, čak šest posto djece u starijim razredima osnovne škole konzumiralo je cigarete. Među srednjoškolcima, taj broj je znatno veći i dostiže čak 20%.

Medijskim opismenjavanjem pomoći ćemo djeci da shvate koliki je zaista uticaj reklama na njihove odluke o konzumaciji alkohola i cigareta, te šta se zaista krije iza medijskih sadržaja koji promoviraju ovakvo ponašanje.

Autor: Adisa Krilić

 

Vezani članci:

Djeca i mediji XI - Medijska pismenost

Djeca i mediji X - Društvene mreže

Djeca i mediji IX - Novi mediji 2

Djeca i mediji VIII - Novi mediji

Djeca i mediji VII - Mediji i stereotipi

Djeca i mediji V - Nasilje u medijima

Djeca i mediji IV - Djeca i reklame

Djeca i mediji III - Djeca i televizija

Djeca i mediji II - Uticaj medija na djecu

Djeca i mediji I - Uvod: riječ autora

Roditeljstvo.com najavljuje...