Djeca i mediji IX - Novi mediji 2

 

Mobilni telefoni

Jedna od najvećih promjena u medijskom svijetu u posljednjih pet godina sasvim sigurno je upotreba mobilnih telefona među djecom. Prije pet godina, većina djece nije imala mobilni telefon, slanje poruka bilo je novi fenomen, a oni koji su imali mobitel koristili su ga uglavnom za telefonske razgovore. Danas, slika teenagera kojem je mobitel gotovo srastao sa prstima – bilo da šalje poruke, sluša muziku, igra igrice ili gleda spotove – postala je pojava koja se podrazumijeva sama po sebi.

Procenat djece starosti osam do 18 godina koja posjeduje mobitel u SAD dostiže 66 procenata, čak 27% više nego prije pet godina. Prema istom istraživanju, djeca ovog uzrasta provedu oko 33 minute dnevno razgovarajući na telefon i pošalju oko 118 SMS poruka. Osim toga, 49 minuta dnevno mobitel služi za slušanje muzike, igranje igrica ili gledanje video spotova.

U isto vrijeme, istraživanje pokazuje da je mali broj djece kojima roditelji postavljaju određena ograničenja pri korištenju mobitela. Svega 29% djece kaže da imaju ograničeno vrijeme razgovora na telefon, dok 14% može poslati ograničen broj poruka.

Istraživanje koje je GfK Group je proveo u 17 država CEE o navikama korištenja mobilnih telefona u 2008. godini pokazuje da u BiH 80% građana koristi mobilni telefon, što govori u prilog činjenici da je korištenje usluga mobilne telefonije i u našoj zemlji postalo praktički nešto bez čega se svakodnevni život ne može više zamisliti. BiH u tom smislu ne odstupa značajno od susjednih zemalja, a čak je malo i ispred nekih članica EU, primjerice Poljske, Rumunjske i Bugarske. Po udjelu korisnika u općoj populaciji prednjače Baltičke zemlje, Estonija (95%) i Litva (92%), a u samom vrhu je i Slovenija (92%).

Video i elektronske igre

Video igrice danas nude vrlo realistična iskustva,File 973 a s obzirom na rastući broj djece koja ih koriste za zabavu, neophodno je znati kako i koliko poruke o nasilju i predrasudama u ovim igricama utiču na mlade. Prema nekim studijama, igranje video igrica može poboljšati dječije vizuelne vještine, kao i vještine vezane za prostor, slike i kompjutersku pismenost. Osim toga, one mogu imati i pozitivan uticaj na ocjene u školi.

Međutim, s druge strane evidentan je i odnos između igranja video igrica i nezdravih rezultata po djecu, poput izolacije i samoće, pretilosti, predrasuda i pojačanog agresivnog ponašanja. U svakom slučaju, jedinstvena interaktivna karakteristika video igrica više utiče na ponašanje djece nego tradicionalni mediji.

Prema istraživanju Kaiser fondacije o ponašanju djece uzrasta od osam do 18 godina, posljednjih pet godina došlo je do značajnog porasta igranja video igrica, pogotovo na mobilnim telefonima i putem Interneta.

Djeca ovog uzrasta u jednom danu provedu više od sat vremena igrajući igrice na Nintendo DS, Sony Playstation ili iPod, odnosno na mobilnim telefonima. U  odnosu na 26 minuta dnevno, koliko su trošili 1999. godine, evidentan je veliki porast korištenja ove tehnologije.

Međutim, ono što najviše zabrinjava su vrste igrica kojima se djeca zabavljaju. Prema istom istraživanju, 56% djece navedenog uzrasta igrali su najkontroverzniju video igricu Grand Theft Auto, iako nosi oznaku M (indikator nasilnog sadržaja neprilagođenog djeci). U navedenom procentu, čak 25% su djeca između osam i 10 godina starosti, a 60% djeca uzrasta 11-14 godina.

Autor teksta: Adisa Krilić

 

Vezani članci:

Djeca i mediji XI - Medijska pismenost

Djeca i mediji X - Društvene mreže

Djeca i mediji VIII - Novi mediji 1

Djeca i mediji VII - Mediji i stereotipi

Djeca i mediji VI - Mediji i zdravlje djece

Djeca i mediji V - Nasilje u medijima

Djeca i mediji IV - Djeca i reklame

Djeca i mediji III - Djeca i televizija

Djeca i mediji II - Uticaj medija na djecu

Djeca i mediji I - Uvod: riječ autora

Roditeljstvo.com najavljuje...