Djeca i mediji IV - Djeca i reklame

 

„Nećete mi pobjeći. Gdje god da spustite pogled, caruje moja reklama. Ja vam zabranjujem da se dosađujete. Ja vas sprječavam da mislite... Vaša želja vam više ne pripada: ja namećem svoju.Zabranjujem vam da želite nasumice. Vaša želja je rezultat ulaganja koje se prevodi u milione eura. Ja danas odlučujem o tome što ćete vi htjeti sutra.“                    (F. Begbede)

 

 

Prema posljednjim istraživanjima, prosječno dijete u SAD godišnje je izloženo uticaju 40.000 reklama, odnosno oko stotinu dnevno. To znači da će do 65. godine života vidjeti oko dva miliona reklamnih poruka.

Kreatori reklamnih poruka, globalni trendseteri, upinju se iz petnih žila da proniknu u našu svijest kako bi saznali šta to mi zapravo želimo, o čemu sanjamo, da bi potom naše snove pretočili u materijalne vrijednosti i ponudili nam ih kao supstituciju za sve neostvarene želje.

S tim u vezi, oglašivači ulažu sve više novca u reklame namijenjene upravo djeci i adolescentima. Adolescenti između 12 i 19 godina starosti potrošili su rekordnih 155 milijardi američkih dolara džeparca u 2001. godini, a prema riječima marketing stručnjaka Džejmsa Meknila (James McNeal), djeca mlađa od 12 godina uticala su na kupovinu svojih roditelja u vrijednosti čak 500 milijardi dolara u 2000.

 „Snaga kojom reklame djeluju na djecu je golema, čak i kad reklama nije usmjerena izričito na File 789njih. Istraživanja su pokazala, primjerice, da trećina adolescenata doživljava pozitivno lik s reklame za Marlboro, jedna četvrtina nikada ne čita upozorenja o štetnosti duhana, a čak trećina ne čita upozorenja o posljedicama konzumiranja alkoholnih pića.

Kad je riječ o reklamama, jedno je istraživanje javnog mišljenja provedeno u dvadesetak europskih zemalja pokazalo što o utjecaju medija misle djeca, a što roditelji. Čak je 37% roditelja smatralo da reklame jako utječu na njihovu djecu, 36% je mislilo da je taj utjecaj srednje jak, a 29% da je mali. Djeca su, pak, ocjenjujući utjecaje koje okolina ima na njih, reklame stavili na peto mjesto, nakon utjecaja roditelja, škole, prijatelja i članova obitelji (Feilitzen i Bucht, 2001a: 24). Stručnjaci pak ističu da djeca nisu kritična kao odrasli, da ne mogu lako razlikovati reklamu od ostalog programa i da je pritisak reklama na njih svake godine sve izraženiji.”

Uticaj reklama na zdravlje djece već duže vrijeme predstavlja posebnu temu rasprava. Prema dostupnim podacima, svaka jedanaesta reklama nosi direktnu poruku o ljepoti, što značajno utiče na stvaranje slike u svijesti djece o izgledu, a nerijetko dovodi do poremećaja prehrane. Osim toga, 90% djece koja konzumiraju cigarete odabralo je jedan od tri oglašivački najjača branda cigareta.

Nakon otkrića da su djeca mlađa od deset godina nesposobna odvojiti TV program od reklame, te da ne shvataju smisao reklame do 12. godine, u Švedskoj je 1991. zabranjeno bilo kakvo reklamiranje u dječijim TV programima u primetime-u, dok Evropska unija razmatra uvođenje ove zabrane u svim zemljama.

Autor teksta: Adisa Krilić

 

Vezani članci:

Djeca i mediji XI - Medijska pismenost

Djeca i mediji X - Društvene mreže

Djeca i mediji IX - Novi mediji 2

Djeca i mediji VIII - Novi mediji

Djeca i mediji VII - Mediji i stereotipi

Djeca i mediji VI - Mediji i zdravlje djece

Djeca i mediji V - Nasilje u medijima

Djeca i mediji III - Djeca i televizija

Djeca i mediji II - Uticaj medija na djecu

Djeca i mediji I - Uvod: riječ autora

Roditeljstvo.com najavljuje...